Postodmorna depresija li nešto drugo?

Postodmorna depresija – depresija posle godišnjeg odmora

 Uobičajena pojava je da sam odlazak na godišnji odmor predstavlja veliku promenu na koju organizam treba da se adaptira postepeno. Posle par dana  prilagođavanja, organizam je i fizički i psihički ušao u proces odmaranja i fokus pažnje se zadržava samo na tome gde ćeda se ide, šta će se videti i dr.… Polako kao i svaka druga stvar u životu što prolazi i nestaje. Isti je slučaj i sa odmorom.

Kao što je već rečeno ovo je sve uobičajena pojava na koju ljudi reaguju različito:

-Neki ljudi nastave sasvim lagano sa poslom,uživali su na odmoru, napunili su se optimizmom i energijom, spremni su za nove radne obaveze.

-drugi uz gunđanje i nervozu ( koju su opet sami sebi napravili, a ne neko ili nešto),

 -treći upadnu u depresivnost, koja se manifestuje slabom koncentracijom, bezvoljnošću prema poslu, depresivnim raspoloženjem, anksioznoću ( napetostću )… Što na kraju rezultira lošom produktivnošću na poslu, grdnju šefa, što dodatno pojačava, predhodno navedene simptome, koji ako potraju mogu dovesti do nesanice, glavobolja, čestim prehladama i tako u krug.

Fenomen potištenosti tokom prvog radnog dana ne vezuje se samo za godišnji odmor, već i bilo koji praznik – Novu godinu, Božić, Uskrs… 

Moguće rešenje ove pojave

Ne možemo očekivati da će nas 3 ili 4 nedelje odmora oporaviti od stresa nakupljenog tokom cele godine.  Mnoge osobe imaju i prevelika očekivanja od odmora, dok u isto vreme ispod tepiha guraju razna nezadovoljstva. Očekujemo da nas odmor potpuno preporodi.

 Poterebno je da  svakog dana izdvojmo za sebe vreme i napravimo pauzu od bar sat, dva u kojima ćemo raditi stvari koje nama prijaju ( npr. šetnja u parku, pored jezera, čitanje knjiga,slušanje muzike,…). Mogućnosti ima dosta kada se zaista potrudimo da na pravi način brinemo o sebi. 

Postodmorna depresija za neke osobe može biti  uzrokovana poslom koji radimo, a ne završetkom odmora.Stručnjaci smatraju da se ne radi o blagoj depresiji, nego pre o nelagodnosti, letargiji, neraspoloženju pred prvi radni dan posle odmora. Ukoliko ljudi hoće da im bude bolje, ne treba možda da traže više odmora, nego bolje uslove rada. Nije problem u odmoru, već u radu. Problem je kako provodiš 8 ili 10 sati dnevno, više od 300 dana u godini, u kojoj atmosferi radiš, da li je taj posao za tebe ili nije, da li postoje uslovi da menjaš posao.

dipl psiholog Tanja Kubura